Državljani, uglavnom iz ratom i sukobima razorenih zemalja svijeta, sve češće u Crnoj Gori traže međunarodnu zaštitu, a njihov broj se u posljednjih godinu dana povećao za najmanje pet puta.

“U prvih devet mjeseci ove godine u Crnoj Gori je podnijeto 2.675 zahtjeva za međunarodnu zaštitu, dok je za isti period prošle godine podnijeto 505 zahtjeva za međunarodnu zaštitu,” rečeno je “Vijestima” iz Ministarstva unutrašnjih poslova.

Usljed nedovoljnih smještajnih kapaciteta kojima raspolaže Centar za prihvat, Ministarstvo je po hitnom postupku moralo da za njih potraži privatni smještaj i za to će dati 150.000 eura.

Najveći broj stranaca koji traže međunarodnu zaštitu u Crnoj Gori dolazi uglavnom iz Sirije, Pakistana, Alžira i Iraka, ali i Maroka i Libije.

Iz Ministarsva na čijem je čelu Mevludin Nuhodžić kazali su da ne mogu dati precizan podatak o očekivanom broju stranaca koji će u Crnoj Gori podnijeti zahtjeve za međunarodnu zaštitu, ističući da je situacija u ovoj oblasti nepredvidiva.

Zaštita stranca koji traži međunarodnu zaštitu obuhvata azil i supsidijarnu zaštitu.

Visoki komesarijat Ujedinjenih nacija za izbeglice (UNHCR), zajedno sa svojim partnerima, Crvenim krstom Crne Gore i Pravnim centrom, oformio je 1. novembra 2017. godine multifunkcionalni tim, koji pruža podršku pravne zaštite i pravnih usluga, psihosocijalnu podršku, pristup zdravstvenoj zaštiti i ostalim uslugama licima koja traže međunarodnu zaštitu, kao i onim licima kojima je takva zaštita odobrena.

U Pravnom centru, NVO koja pruža besplatnu pravnu pomoć za tražioce azila u Crno Gori, imaju mnogo više slučajeva nego godinu ranije.

“Kroz projekat UNHCR, u prvih devet mjeseci ove godine Pravnom centru se za pravnu pomoć obratilo 1.422 lica koja koja traže međunarodnu zaštitu u Crnoj Gori”, kazali su “Vijestima iz ove NVO.

Dodali su da su od tog broja 1.203 lica ovlastila Pravni centar da ih zastupa u postupku utvrđivanja statusa pred Direkcijom za azil, u skladu sa Zakonom o međunarodnoj i privremenoj zaštiti stranaca.
Pojasnili su da je više od 580 slučajeva iz Sirije i Prakistana, gotovo 150 iz Alžira a malo više od 100 iz Iraka.

12.735 zahtjeva za azil podnijeto je u Crnoj Gori od sticanja nezavisnosti i početka sprovođenja prvog Zakona o azilu 2006. godine do 30. maja ove godine, kazali su ljetos iz UNHCR-a “Vijestima”. “Veoma je važno napomenuti da većina tražilaca azila odustane od svojih prijava za azil u Crnoj Gori, jer Crnu Goru vide kao tranzitnu tačku u svojoj namjeri da se domognu tla zemalja zapadne Evrope. U prosjeku, podnosioci zahtjeva za azil ostanu samo par dana u Crnoj Gori, prije nego se zapute prema zemljama EU”, kazali su iz UNHCR–a

“Ovo je značajno povećanje u odnosu na 2017. godinu, kada je za isti period, Pravni centar ovlastilo 341 lice za zastupanje u postupku pred Direkcijom za azil”, naveli su u odgovoru.

Prema njihovoj ocjeni, Crna Gora u saradnji sa međunarodnim i domaćim organizacijama i institucijama koje se bave zaštitom izbjeglica, “ulaže napore da kontroliše situaciju u ovoj oblasti i preduzima neophodne mjere u cilju poštovanja domaćih propisa i međunarodnih standarda”.

O doprinosu Crne Gore i saradnji sa UN u ovoj oblasti prošle nedjelje je govorio i presjednik Milo Đukanović.

“Poučeni iskustvom bliske prošlosti, kada smo bili dom i sigurna luka desetinama hiljada izbjeglica, dali smo značajan doprinos i bili najglasniji akter regiona u usaglašavanju globalnog dogovora za izbjeglice u Ženevi, za šta je visoki komesar javno pohvalio i izdvojio Crnu Goru”, istakao je Đukanović na proslavi povodom Dana UN.